Erasmus akreditacija predstavlja važan partnerski odnos između škole i Agencije za mobilnost i programe Europske unije, omogućujući školi sudjelovanje u dugoročnom programu u okviru Erasmus+ programskog razdoblja do 2027. godine. Ova akreditacija otvara vrata mobilnostima, kroz koje zaposlenici i učenici škole imaju priliku sudjelovati u različitim aktivnostima u drugim europskim zemljama, kao što su strukturirani tečajevi, praćenje rada i grupne mobilnosti učenika. Također, planirano je da škola ugosti učenike iz drugih zemalja, s ciljem unaprjeđenja europske dimenzije škole te ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Svake godine škola podnosi prijavu za planirane aktivnosti i mobilnosti za tu programsku godinu, te traži odgovarajuća financijska sredstva za njihovu provedbu. Na kraju svake godine, kao i na kraju cijelog programskog razdoblja, podnosi se završno izvješće, u kojem se izvještava o ostvarenim ciljevima i rezultatima programa.

Ovaj proces omogućava kontinuirani razvoj i razmjenu znanja i iskustava, jačajući međunarodnu suradnju i unapređujući kvalitetu obrazovanja u skladu s europskim standardima.

Projektni tim Osnovne škole Blato čine Dijana Ančić, Fanika Arnautović (koordinator), Katarina Kovačić, Kristina Sardelić i Jelica Šeparović.

Tri uspješne Erasmus mobilnosti u Dublinu donijele su bogata iskustva i nova znanja sudionicima iz naše škole. Prva mobilnost bila je job shadowing učiteljice engleskog jezika Jelice Šeparović u osnovnoj školi John Scottus Old Conna. Učiteljica je aktivno promatrala nastavu te pratila inovativne metode poučavanja koje koriste učitelji u Irskoj. Osobit naglasak stavljen je na interaktivne tehnike koje potiču učenike na sudjelovanje i brže usvajanje jezika. Učiteljica je tako stekla vrijedne uvide koje planira implementirati u svoj rad i podijeliti sa svojim kolegama.

Druga mobilnost bavila se iznimno važnom temom – prevencijom online vršnjačkog nasilja. Učiteljica Fanika Arnautović je kroz radionice i predavanja naučila kako prepoznati i spriječiti nasilje na internetu, s naglaskom na sigurno i odgovorno ponašanje djece u digitalnom svijetu. Tečaj je osigurao konkretne alate i strategije za rad s učenicima, koje će učiteljica podijeliti sa svojim kolegama i stručnom službom kako bi pomogla u stvaranju sigurnijeg školskog okruženja i podizanju svijesti o opasnostima u virtualnom okruženju.

Treća mobilnost bila je posvećena digitalnim alatima u obrazovanju. Učiteljica Kristina Sardelić je kroz praktične aktivnosti i stručna predavanja upoznala inovativne tehnologije koje mogu modernizirati nastavni proces. Digitalni alati poput edukativnih platformi i aplikacija, koje su predstavljene u Dublinu, omogućit će učiteljici da unaprijedi svoj rad i dodatno motivira učenike kroz interaktivne i suvremene pristupe, ali i ostale učitelje u njihovom profesionalnom usavršavanju i usvajanju digitalnih kompetencija.

Učiteljice Fanika Arnautović, Kristina Sardelić i Jelica Šeparović predstavile su svoja iskustva s mobilnostima u Dublinu na sjednici Učiteljskog vijeća OŠ Blato 24. listopada 2024. u Blatu. Učiteljice su istaknule kako im je to bilo jedno pozitivno iskustvo, koje će pozitivno utjecati na njihov daljnji rad te su najavile niz aktivnosti koje planiraju provoditi unutar školske zajednice.

Učiteljica Fanika Arnautović primijenila je znanja koja je stekla na tečaju u Dublinu te je, u suradnji s pedagoginjom Marijom Barčot, osmislila radionicu na temu online vršnjačkog nasilja. Radionica se provodi u višim razredima, među učenicima od 5 - 8. razreda. Nakon uvodnog, teoretskog dijela, u kojem se učenicima objasnilo što je to online vršnjačko nasilje, koja je razlika između online i fizičkog nasilja, uslijedile su radionice. Učenici su trebali sastaviti krug nasilja, s ciljem da razumiju tko sve i na koji način sudjeluje u nasilju te da nasilje često ne uključuje samo žrtvu i nasilnika. Nakon toga dobili su zadatak da na temelju checkliste, koju su pedagoginja i učiteljica sastavile, analiziraju razne studije slučajeva i zaključe radi li se o nasilju. Na kraju radionice učenici su zapisali što ih se dojmilo i što su naučili kroz ove aktivnosti.

Program job shadowinga u švedskom gradu Kalmar, omogućio je sudionicama, ravnateljici Katarini Kovačić i učiteljici Dijani Ančić uvid u svakodnevni rad škole te upoznavanje s modelom funkcioniranja obrazovnog sustava grada Kalmara. Švedski obrazovni sustav temelji se na lokalnoj upravi, pri čemu gradovi imaju ključnu ulogu kao osnivači i kreatori obrazovne politike.

Tijekom programa, sudionice su pratile nastavu u redovnim razredima i posebnim odjelima najbolje gradske škole-Falkenbergskolan, gdje se provodi individualizirana podrška učenicima s posebnim potrebama. Ravnatelj škole i njegov tim organizirali su sastanak kako bi detaljno predstavili rad škole, uloge učitelja, pomoćnih učitelja, djelatnika i stručnih suradnika.

Osim toga, posjetile su Ured za prosvjetu i administraciju, gdje su na sastancima s voditeljima i suradnicima imale priliku saznati više o organizaciji obrazovnog sustava i suradnji između ureda i škola. U sklopu programa obišle su i Centar za zdravlje djece i učenika, gdje su se upoznale s radom službi koje pružaju podršku vrtićima i školama.

Pri posjetu Lindöskolan och Tallhagsskolan, sudionice su upoznale rad posebnih obrazovnih grupa pod stručnim vodstvom koordinatorice za posebne programe.

Tijekom boravka u Kalmaru, sudjelovale su i u kulturnim aktivnostima – prisustvovale su koncertu školskog zbora povodom Dana svete Lucije, obišle kulturno-povijesne znamenitosti grada, upoznale se s tradicijom izrade stakla i tradicionalnom švedskom kuhinjom, te posjetile hokejašku utakmicu.

Posjet je bio bogat iskustvom i sadržajem te pružio inspiraciju za daljnji rad i suradnju.

Učenici su sudjelovali u edukativno-praktičnoj aktivnosti sadnje ljekovitog bilja, prema švedskom modelu održivog obrazovanja i bliskosti s prirodom. Cilj ove aktivnosti bio je potaknuti učenike na razvijanje svijesti o važnosti očuvanja prirode, zdravog načina života te praktične upotrebe biljaka u svakodnevnom životu.

Inspirirani švedskim pristupom učenju na otvorenom i povezivanju s prirodom, učenici su najprije kroz istraživački rad upoznali različite vrste ljekovitog bilja (poput kamilice, lavande, mente, nevena i majčine dušice, aloe) njihova ljekovita svojstva, način uzgoja i upotrebu. Nakon toga su, uz stručnu podršku nastavnika i lokalnih stručnjaka, organizirali sadnju bilja u školskom dvorištu, u posebno uređenim povišenim gredicama.

Kroz ovu aktivnost učenici su razvijali odgovornost, timski rad, ekološku svijest i praktične vještine, a istovremeno su usvajali znanja iz prirodoslovlja. Aktivnost je bila interdisciplinarna i uključivala je suradnju više nastavnih predmeta, što je dodatno obogatilo iskustvo učenja.

Tijekom posjeta školi u Švedskoj, prepoznat je primjer kvalitetne pedagoške prakse kojom se učenicima omogućuje pisanje ispita u posebnom, mirnom prostoru, prilagođenom njihovim individualnim potrebama. Ovaj pristup dio je šire filozofije inkluzivnog obrazovanja i podrške svakom učeniku, posebno onima koji doživljavaju stres, tjeskobu, poteškoće s koncentracijom ili imaju posebne obrazovne potrebe.

Prema tom modelu, učitelj prepoznaje učenikove potrebe i omogućuje mu da test rješava u posebno uređenom prostoru – tihoj, nenametljivoj sobi ili kutku, izvan učionice, gdje nema ometajućih podražaja. Učenik ima na raspolaganju dovoljno vremena, a u nekim slučajevima i dodatne alate za podršku (npr. veći font, čitač teksta, pomoć asistenta ili korištenje tehnologije). Cijeli proces provodi se u dogovoru s učenikom i poštujući njegove osjećaje i dostojanstvo.

Takva praksa je primijenjena i u našoj školi, gdje je učeniku kojem je potrebna smanjena razina vanjskih podražaja omogućeno da samostalno piše test u izdvojenom prostoru, uz prethodni dogovor i pripremu. Time se učeniku omogućuje:

smanjenje tjeskobe i treme

bolja koncentracija i fokus na zadatke

veći osjećaj kontrole i sigurnosti

postizanje realnijih rezultata koji odražavaju stvarno znanje

Učitelj pritom osigurava jednakost u vrednovanju, ali i fleksibilnost u načinu provođenja ispita, što je u skladu s načelima pravednosti i inkluzije.

Ova aktivnost pokazuje kako mali pedagoški zahvati, nadahnuti švedskim iskustvom, mogu znatno pridonijeti dobrobiti i uspjehu učenika, te kako škola može biti prostor u kojem se uvažavaju različitosti i pruža konkretna podrška svakom djetetu.

U suradnji sa akreditiranom Osnovnom školom Smokvica učiteljice Fanika Arnautović i Jelica Šeparović predstavile su Erasmus program te podijelili svoja iskustva s mobilnostima u Dublinu nastavnicima u srednjoj školi Korčula 15. siječnja 2025., ističući sve prednosti koje Erasmus svijet pruža kako bi potaknuli kolege da se i oni priključe.

U sklopu Erasmus+ projekta, učiteljica prirode i biologije, Kristina Sardelić, sudjelovala je na tečaju "Pathways to Becoming a Digitally Competent Educator" u Dublinu. Tijekom intenzivnog programa stekla je vrijedna znanja o primjeni digitalnih alata i umjetne inteligencije (AI) u obrazovanju, s posebnim naglaskom na razvoj nastavničkih digitalnih kompetencija.

Po povratku, stečeno znanje prenijela je na kolege kroz seriju radionica pod nazivom "Od Dublina do učionice". Tijekom 10 radionica u trajanju od po 30 minuta, kolegama je predstavila niz inovativnih alata i njihovih mogućnosti u obrazovanju. Neki od predstavljenih alata uključuju:

ChatGPT – podrška učenju i nastavi, kroz generiranje ideja, pisanih materijala i prilagođenih sadržaja, Poe.com – platforma za integraciju i prilagodbu različitih AI alata, Eduaide.ai i Twee.ai – alati za interaktivno učenje i suradnju, Diffit.me – prilagodba nastavnih materijala prema potrebama učenika, Gemini – platforma za generiranje novih ideja kroz razgovor s AI-om, Miro.com i MyMind.com – alati za vizualizaciju, planiranje i organizaciju sadržaja, Gamma i Ideogram.ai – stvaranje kreativnih i vizualno atraktivnih prezentacija, Suno.com i RunwayML.com – multimedijalni alati za integraciju videa i zvuka u nastavi, OpenAI Sora i Synthesys.io – napredni alati za primjenu umjetne inteligencije u stvaranju multimedijalnog sadržaja. Radionice su bile osmišljene kao praktični trening, s naglaskom na direktnu primjenu alata u nastavi. Kroz demonstracije i rasprave, učitelji su imali priliku ne samo upoznati alate, već i razmijeniti ideje o njihovoj primjeni za podršku učenju, poticanje kreativnosti i razvoja kritičkog mišljenja kod učenika.

Na kraju ciklusa radionica, učitelji su ispunili anketu u kojoj su izrazili svoje dojmove i ponudili povratne informacije. Anketa je pokazala pozitivan odaziv i interes za daljnje razvijanje digitalnih kompetencija. Sudionici su također dobili potvrde o sudjelovanju kao priznanje za svoj angažman i želju za profesionalnim razvojem.

Rezultati ankete i analiza povratnih informacija bit će predstavljeni u jednom od sljedećih postova. Oni će poslužiti kao temelj za buduće aktivnosti usmjerene na digitalizaciju i modernizaciju nastave.

Ovaj projekt pokazuje kako Erasmus+ mobilnosti ne samo da obogaćuju pojedince, već i donose inovativne ideje i promjene u školskoj zajednici.

U srijedu,19.veljače,na Učiteljskom vijeću, ravnateljica Katarina Kovačić i učiteljica RN Dijana Ančić diseminirale su Job shadowing (Erasmus+ projekt) kojega su realizirale u švedskom gradu Kalmaru od 9.-13.prosinca 2024. Švedski školski sistem kao i socijalno-kulturološke crtice sa svog boravka kolegama su prenijele sadržajnom i zanimljivom prezentacijom.

U subotu 5.4. 2025. učenici Lorenco Tomašić, Karla Radovanović, Tamara Gavranić, Lana Bačić, Josipa Despot, Nina Šeparović i Antea Novaković u pratnji učiteljica Jelice Šeparović i Zvjezdane Padovan putuju na mobilnost u OŠ Trnovo u Ljubljani. Učenici vrijedno rade na izradi prezentacija kako bi što bolje predstavili svoju školu i svoje i mjesto.

Tijekom stručnog usavršavanja u Irskoj, učiteljica je imala priliku upoznati se s učinkovitim pristupom poučavanju pisanog izražavanja kroz aktivnost Recount writing (pisanje opisa događaja). Ova metoda potiče učenike na strukturirano i jasno izlaganje osobnih iskustava, razvijajući pritom jezične vještine, vremenski slijed i refleksivno razmišljanje. Po povratku, aktivnost je uspješno primijenjena u razredu. Nakon obrade kratke zanimljive priče, učenici su, uz vođene upute, pisali kratke sastavke o nedavnom događaju koji im je bio važan ili zanimljiv. Fokus je bio na logičnom slijedu događaja, korištenju vremenskih izraza i izražavanju osobnih osjećaja te na pravilnoj upotrebi prošlih glagolskih vremena. Primjeri tema o kojima su učenici pisali uključuju: školski izlet, rođendansku proslavu, sportsko natjecanje, obiteljski izlet ili neočekivani događaj iz svakodnevice. Učenici su istaknuli da im se zadatak svidio jer su mogli pisati o vlastitom iskustvu i osjećajima. Aktivnost je dodatno pridonijela razvijanju vještina planiranja teksta, gramatičke točnosti i bogatstva izraza. Učiteljica planira ovu metodu uključivati i u buduće nastavne jedinice, s ciljem poticanja funkcionalne pismenosti i kreativnosti učenika.

Učiteljica Jelica Šeparović je uvela praksu korištenja posebne katedre za samostalno izlaganje, ideju koju je upoznala tijekom Job Shadowinga u osnovnoj školi u Irskoj. U toj školi katedra je služila kao mjesto na kojem učenici mogu slobodno i samouvjereno izlagati svoje misli, ideje, projekte ili doživljaje, uz potporu učitelja i razreda. Cilj uvođenja ove prakse u našoj školi je pomoći učenicima da razviju vještine javnog govora, samopouzdanja i sposobnosti jasnog izražavanja pred drugima. Katedra se koristi u različitim situacijama – za kraće govorne zadatke, prezentacije projekata, čitanje vlastitih radova ili spontano dijeljenje iskustava. Učiteljica potiče učenike da se na katedri osjećaju sigurno i prihvaćeno, bez straha od pogrešaka. Naglasak nije na ocjenjivanju, već na ohrabrivanju i stvaranju pozitivnog iskustva govora pred drugima. Kroz ovu aktivnost učenici uče kako kontrolirati tremu, organizirati izlaganje i aktivno slušati druge. Prvi rezultati pokazali su da učenici s vremenom postaju opušteniji, rječitiji i spremniji uključiti se u rasprave. Katedra za samostalno izlaganje postala je simbol podrške, suradnje i međusobnog poštovanja u razredu. Ova praksa pokazuje koliko male promjene u pristupu mogu značajno pridonijeti razvoju učenika, njihovom samopouzdanju i kvaliteti učioničke atmosfere.

Zajedno s pedagoginjom, učiteljica Fanika Arnautović osmislila je radionicu Pametni online s ciljem razvijanja socijalno-emocionalne inteligencije i kritičkog razmišljanje kroz aktivno sudjelovanje, empatiju i rješavanje problema. Radionica je provedena među učenicima sedmih razreda, a radionicu je provela članica Erasmus tima, ravnateljica Katarina Kovačić.

U sklopu Erasmus+ projekta, učenici Osnovne škole Blato boravili su od 7. do 11. travnja 2025. godine u Ljubljani, gdje su sudjelovali u grupnoj mobilnosti u suradnji s Osnovnom školom Trnovo. Tijekom bogatog i pažljivo osmišljenog petodnevnog programa, učenici 7. i 8. razreda imali su priliku učiti, surađivati i razvijati svoje vještine u međunarodnom i poticajnom okruženju.

Jedna od ključnih aktivnosti bile su početne lekcije slovenskog jezika. Kroz igre uloga, individualne razgovore i radne listiće, učenici su savladavali osnovne izraze korisne u svakodnevnoj komunikaciji. Cilj je bio ne samo naučiti jezik, već i zbližiti se s kulturom domaćina na autentičan i praktičan način. Interaktivne lekcije engleskog jezika – govorimo o sebi, svom gradu i školi Na satovima engleskog jezika, naši su učenici sudjelovali zajedno s domaćinima iz Trnova. Prezentirali su svoju školu, grad i zemlju, razvijajući vještine govorne interakcije i interkulturne komunikacije. Korištene su metode vršnjačkog učenja i projektne nastave, koje su učenike dodatno motivirale na aktivno sudjelovanje.

Kreativne radionice uključivale su upoznavanje slovenskog kulturnog nasljeđa kroz vizualnu umjetnost i glazbu. Učenici su izrađivali radove inspirirane tradicionalnim motivima i učili pjevati slovenske pjesme, čime su se na umjetnički način povezali s lokalnom zajednicom.

Održane su i dvije ekološki usmjerene radionice: jedna koja je povezala umjetnost s konceptima održivog razvoja, i druga u kojoj su učenici izrađivali nove proizvode od recikliranih materijala. Projektni rad i suradnja poticali su promišljanje o odgovornom ponašanju prema okolišu.

Učiteljice iz Hrvatske vodile su radionicu posvećenu vršnjačkom nasilju u digitalnom prostoru. Kroz istraživanje, diskusije i grupni rad, učenici su analizirali opasnosti interneta, razvijali načine zaštite i osmislili edukativne materijale za vršnjake.

Sudionici su istraživali Ljubljanu i okolna područja, posjećujući kulturne, povijesne i prirodne znamenitosti. Terenski rad omogućio je učenicima da uče o slovenskoj povijesti, tradiciji i okolišu kroz vlastita istraživanja i doživljaje.

Posljednjeg dana održana je i evaluacija programa. Učenici i učitelji analizirali su naučeno, dijelili dojmove i predlagali prijedloge za buduće aktivnosti. Refleksija je bila važan korak u osvještavanju osobnog i timskog napretka. Svaki dan mobilnosti bio je osmišljen da ujedini formalno obrazovanje i neformalno učenje, promovirajući međusobno poštovanje, suradnju i interkulturni dijalog. Zajednički ručkovi s domaćinima i mješovite radne grupe dodatno su ojačali prijateljstva i autentičnu komunikaciju.

Mobilnost u Ljubljani bila je više od putovanja – bila je to škola života koja je učenicima omogućila razvoj jezičnih vještina, digitalne pismenosti, ekološke svijesti i europskog identiteta kroz konkretno iskustvo i međusobno učenje.

Učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture OŠ Blato, Gordana Šeparović, boravila je od 6. do 11. travnja 2025. u Osnovnoj školi Trnovo u Ljubljani u sklopu Erasmus+ job shadowing mobilnosti. Evo njenog osvrta.

U travnju sam sudjelovala u  job-shadowing aktivnosti u Sloveniji u Ljubljani - OŠ Trnovo. Promatrala sam više nastavnih sati. Poučavanje se temeljilo na aktivnoj ulozi učenika i timskom radu u okviru praktičnih zadataka. Takav pristup potiče razvoj komunikacijskih vještina i suradnje među učenicima. Svjedočila sam različitim metodama kojima su profesori nastojali učiniti nastavu zanimljivom. Stečeno iskustvo djelom sam prenijela na svoju nastavu. U sklopu boravka kontaktirali smo s drugim učiteljima i timom škole domaćina. Nazočila sam i na dvije različite radionice. Razgovaralo se o sličnostima i razlikama između hrvatskog i slovenskog obrazovnog sustava. Posebno se govorilo o nastavnim metodama, izvannastavnim programima i načinu uključivanja učenika u školski život. Sudjelovanje u Erasmus+ programu omogućilo mi je stjecanje novih znanja i vještina. Iskustvo je bogato i nastojat ću novim idejama poboljšati nastavu. Takvi projekti obogaćuju učitelje i škole , potičući ih na otvorenost, učenje i suradnju na europskoj razini. Tijekom mobilnosti organizirane su i terenske aktivnosti. Posjetili smo ključne kulturne znamenitosti grada Ljubljane i Bledsko jezero. Ova mobilnost pridonijela je mom profesionalnom razvoju. Također je otvorila vrata za buduće oblike suradnje između naših škola. Upoznajući kolege iz Ljubljane i njihov način rada razmijenila sam ideje dobre prakse te smatram da sam proširila svoje profesionalne vidike. Osim profesionalnog usavršavanja Erasmus+ mobilnosti sa sobom nose osobnu nadogradnju kroz nove kulturološke i sociološke dimenzije.

Tijekom sudjelovanja u mobilnosti u OŠ Trnovo u Ljubljani uočila sam veliku podudarnost u temama koje se obrađuju na satovima tjelesne i zdravstvene kulture u hrvatskom i slovenskom obrazovnom sustavu. Međutim naišla sam neke dobre ideje provedbe nastavnih tema-aktivnosti koje su iste. Igra u uvodnom djelu sata - igra „lovice“ -Umnožavanjem lovaca (oni igrači koji su ulovljeni moraju zajedno sa lovcem loviti ostale učenike) . Učenik koji ostane zadnji slijedeći je lovac i nagrađen je jednim bodom . Nakon skupljena tri boda ostvaruje pravo na pljesak kao nagradu i priznanje od odjeljenja. Na taj način učenici su motivirani i izražavaju zadovoljstvo uloženim trudom jer im je priznanje vršnjaka na visokoj listi prioriteta.

Podučavanje košarkaškog dvokoraka na dodanu loptu izazovno je za učenike šestih razreda. Najčešće mnogi nemaju vještinu baratanja loptom jer je pojedincima sat TZK jedina sportska aktivnost koju primjenjuju tijekom tjedna . Prilikom uvježbavanja navedenog elementa učenici rade u parovima - jedan učenik koji uglavnom svladao zadatak i drugi koji je na nižoj razini svladanosti . Nakon svakog pokušaja međusobno se ispravljaju . U slučaju nejasnoće obraćaju se nastavniku za objašnjenje i pomoć . Predviđeno je da za 5 školskih sati svladaju grublju motoriku navedenog elementa . Prva trećina od ukupnog broja učenika koji svlada zadatak i prvi se jave demonstrirati zadatak ocjenjeni su odličnom ocjenom , druga trećina vrlo dobrom ,a treća dobrom ocjenom. Međusobna poticajna atmosfera i želja za uspješnim svladavanjem zadatka i na kraju dobra ocjena, učenike potiče na koncetraciju i motivira na usredotočenost k zadatku.

Zajedno s vršnjacima iz OŠ Petra Kanavelića Korčula i OŠ Smokvica, kroz zanimljive prezentacije i kratak film, prikazali su aktivnosti u kojima su sudjelovali. Poseban naglasak stavljen je na nova znanja, prijateljstva i upoznavanje različitih kultura koje su obogatile njihovo obrazovno i osobno iskustvo.
Ovaj susret bio je prilika za razmjenu dojmova, zajedničko slavlje postignuća te motivaciju novih generacija učenika da se uključe u Erasmus+ programe i iskoriste mogućnosti koje im se nude.

U sklopu akreditiranog Erasmus+ projekta, učiteljica Kristina Sardelić je organizirala radionice pod nazivom "Od Dublina do učionice" s ciljem prenošenja znanja i iskustava stečenih tijekom stručnog usavršavanja na tečaju „Pathways to Become a Digitally Competent Educator“ u Dublinu. Fokus radionica bio je na korištenju digitalnih alata i umjetne inteligencije (UI) u svakodnevnom radu učitelja. Ovaj izvještaj temelji se na povratnim informacijama prikupljenima putem evaluacijskog obrasca na kraju radionica. Sudionicima su uručene i potvrde o sudjelovanju kao dokaz o ostvarenom stručnom usavršavanju. Analizom odgovora sudionika identificirani su sljedeći segmenti edukacije kao najzanimljiviji. Rezultati ukazuju da je ChatGPT izazvao najveći interes kod sudionika (40%), dok su i ostali alati kao što su Diffit, Gamma i MyMind bili prepoznati kao korisni i inovativni. Najmanje korisnim se pokazao Suno (33%) i Breaking News English (33%) uz obrazloženje sudionika kako su ovi alati i dalje korisni, ali u specifičnim kontekstima i određenim obrazovnim područjima. Istaknuti alati koje bi sudionici voljeli detaljnije istražiti ili dodatno učiti koristiti su ChatGPT (60%) zbog raznovrsne uporabe, zatim Eduaide (20%) te MyMind (20%) kao organizator podataka. Vidljivo je da su sudionici najviše vrednovali praktične alate i sadržaje koji su odmah primjenjivi u nastavi primjenjujući ih na svoja disciplinarna područja korištenjem početnih primjera iz međunarodne edukacije koje im je pružila voditeljica radionica. Što se tiče novosti i izazova koji su bili prepoznati na radionicama, sudionici su istaknuli da bi željeli naučiti više o tome kako umjetnu inteligenciju i digitalne alate koristiti da bi si olakšali bavljenje papirologijom, da bi učenicima pomogli u pravilnom korištenju UI-a te da bi prepoznali korištenje UI-a kod drugih. Nadalje, sudionici su naveli praktične primjere primjene predstavljenih digitalnih alata kojima će se nastaviti koristiti, a to su izrada i analiza anketa i prezentacija, izrada radnih listića, kreiranje tekstova, a pojedini sudionici su izrazili želju za prisustvovanjem i sudjelovanjem na nastavnim satovima, ali i projektima na kojima se koristi UI. Uglavnom, uočena je potreba za specifično selektivnim edukacijama orijentiranima na metodološku primjenu UI-a u svakodnevnoj nastavi što bi zasigurno doprinijelo digitalnom usavršavanju naših djelatnika.
Evaluacija same organizacije radionica je pokazala da je 10 radionica (jedna radionica tjedno) bilo dostatno za pokrivanje svih alata koje je voditeljica predstavila uz prikladno trajanje svake radionice od 30 minuta i vrlo interaktivan način prezentacije sadržaja. 80% sudionika je označilo da je jako motivirano za nastavak korištenja digitalnih alata u nastavi, dok je 20% sudionika djelomično motivirano. 100% sudionika je označilo da su nakon radionica postali kompetentniji za korištenje UI-a i digitalnih alata. Prema ovim rezultatima, voditeljica je uspješnim provođenjem radionica doprinijela razvoju digitalnih kompetencija učitelja–sudionika i osvijestila važnost kontinuiranog profesionalnog razvoja u području implementacije digitalne tehnologije u obrazovanju.

U sklopu Erasmus+ projekta, učiteljica hrvatskoga jezika Jelena Žuvela sudjelovala je na tečaju "Introducing Sustainability Through Game-Based Learning and Gamification". Tečaj je održan u Lisabonu od 21. do 25. srpnja 2025. i osmišljen je kao podrška učiteljima osnovnih i srednjih škola koji žele uvesti temu održivog razvoja u kurikul. Sudionici su raspravljali o 3 stupa održivog razvoja (ekonomski, socijalni i ekološki) i 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj te o metodologiji GBL-a i gamifikacije i o korištenju istih u svrhu poučavanja o održivom razvoju. Kroz kreativne radionice učiteljica je naučila nove načine integracije ove teme u učionicu uz pomoć inovativne didaktike – učenja temeljenog na igrama (GBL) i gamifikacije. Učenici koji igraju igre suočavaju se s izazovima, donose odluke, dobivaju povratne informacije i općenito uče kroz iskustvo i zabavu. Sudionici su imali priliku usvojiti praktično znanje o tome kako osmisliti i implementirati učinkovite planove nastavnih jedinica kroz GBL i gamificirane aktivnosti učenja, a naučene tehnike i igre mogu biti primijenjene i u drugim predmetima i s drugim temama. Završna aktivnost tečaja bila je evaluacija i podjela certifikata. Tijekom cijelog tečaja, poseban naglasak bio je na praktičnoj primjeni stečenih znanja, razmjeni iskustava među europskim kolegama te stjecanju novih komunikacijskih i socijalnih vještina.

U četvrtak, 2. listopada 2025. godine, u Osnovnoj školi Blato održana je diseminacija rezultata Erasmus+ mobilnosti u sklopu školskog Erasmus+ projekta.

Učiteljice Jelena Žuvela i Gordana Šeparović predstavile su kolegama svoja iskustva s međunarodnih stručnih usavršavanja održanih tijekom ove godine.

Na sastanku Učiteljskog vijeća, učiteljice su kolegama predstavile primjere dobre prakse, inovativne nastavne metode i mogućnosti njihove primjene u našoj školi. Poseban naglasak stavljen je na aktivno učenje, održivost i inkluzivnost u nastavi.

Cilj diseminacije bio je prijenos stečenih znanja i iskustava na cijeli kolektiv te poticanje daljnje suradnje i profesionalnog razvoja učitelja.

Učiteljica Dijana Ančić te učenice Josipa Despot i Lana Bačić iz Osnovne škole Blato sudjelovale su u radijskoj emisiji posvećenoj Erasmus+ projektu škole. Tijekom razgovora predstavile su aktivnosti i iskustva stečena kroz mobilnosti u sklopu Erasmus akreditacije. Emisiju možete poslušati na linku ispod.

Prva mobilnost u sklopu druge akreditirane godine!

U razdoblju od 30. rujna do 3. listopada 2025. godine, učiteljice Osnovne škole Blato Jelica Šeparović, Dijana Ančić i Fanika Arnautović sudjelovale su zajedno s kolegicama iz Osnovne škole Petra Kanavelića Korčula i Osnovne škole Smokvica u job shadowing programu u prekrasnom portugalskom gradu Coimbri.

Tijekom boravka posjetile su dvije škole u kojima su imale priliku pratiti nastavu, razgovarati sa školskim psihologom i socijalnim pedagogom, te razgledati školski vrt kao primjer uspješne integracije održivih praksi u obrazovni proces.

Sudjelovanjem u nastavi i razgovorima s učiteljima stekle su vrijedan uvid u različite pedagoške pristupe i metodologije poučavanja, s naglaskom na upotrebu digitalnih tehnologija, projektno i istraživačko učenje te aktivne i interaktivne oblike rada. Posebna je pozornost posvećena načinima uključivanja učenika s različitim obrazovnim potrebama u nastavu.

Osim toga, učiteljice su se upoznale s praksama koje promiču održivost i ekološku osviještenost u školama – od korištenja recikliranih materijala u nastavi do poticanja učenika na odgovorno upravljanje resursima i promišljanje o okolišu kroz praktične aktivnosti i projekte.

Sudjelovanje u ovom programu pružilo je i priliku za međunarodnu razmjenu iskustava s kolegama iz Turske, Estonije i Poljske, s kojima su ostvareni kontakti za potencijalnu buduću suradnju.

Pedagoginja Marija Barčot i ove godine provodi radionice o online vršnjačkom nasilju u petim razredima. Radionice su osmišljene u suradnji s učiteljicom Fanike Arnautović, koja je ideju i dio metodologije razvila na temelju znanja stečenih na stručnom tečaju u Dublinu.

Radionica započinje uvodnim, teorijskim dijelom u kojem se učenicima objašnjava što je online vršnjačko nasilje te koja je razlika između online i fizičkog nasilja. Poseban naglasak stavljen je na situacije s kojima se učenici mogu susresti u svakodnevnom digitalnom okruženju.

Nakon uvodnog dijela slijedi radionički dio. Učenici kroz aktivnost izrade „kruga nasilja“ promišljaju o tome tko sve sudjeluje u nasilju i na koji način, pri čemu uočavaju da nasilje ne uključuje samo žrtvu i nasilnika.

U nastavku radionice učenici, koristeći checklistu, analiziraju različite studije slučajeva i procjenjuju radi li se o nasilju.

Na kraju radionice učenici zapisuju što ih se dojmilo te što su naučili kroz provedene aktivnosti. Radionice potiču učenike na odgovorno ponašanje i veću osviještenost o sigurnosti u online okruženju.