U sklopu akreditiranog Erasmus+ projekta, učiteljica Kristina Sardelić je organizirala radionice pod nazivom "Od Dublina do učionice" s ciljem prenošenja znanja i iskustava stečenih tijekom stručnog usavršavanja na tečaju „Pathways to Become a Digitally Competent Educator“ u Dublinu. Fokus radionica bio je na korištenju digitalnih alata i umjetne inteligencije (UI) u svakodnevnom radu učitelja. Ovaj izvještaj temelji se na povratnim informacijama prikupljenima putem evaluacijskog obrasca na kraju radionica. Sudionicima su uručene i potvrde o sudjelovanju kao dokaz o ostvarenom stručnom usavršavanju. Analizom odgovora sudionika identificirani su sljedeći segmenti edukacije kao najzanimljiviji. Rezultati ukazuju da je ChatGPT izazvao najveći interes kod sudionika (40%), dok su i ostali alati kao što su Diffit, Gamma i MyMind bili prepoznati kao korisni i inovativni. Najmanje korisnim se pokazao Suno (33%) i Breaking News English (33%) uz obrazloženje sudionika kako su ovi alati i dalje korisni, ali u specifičnim kontekstima i određenim obrazovnim područjima. Istaknuti alati koje bi sudionici voljeli detaljnije istražiti ili dodatno učiti koristiti su ChatGPT (60%) zbog raznovrsne uporabe, zatim Eduaide (20%) te MyMind (20%) kao organizator podataka. Vidljivo je da su sudionici najviše vrednovali praktične alate i sadržaje koji su odmah primjenjivi u nastavi primjenjujući ih na svoja disciplinarna područja korištenjem početnih primjera iz međunarodne edukacije koje im je pružila voditeljica radionica. Što se tiče novosti i izazova koji su bili prepoznati na radionicama, sudionici su istaknuli da bi željeli naučiti više o tome kako umjetnu inteligenciju i digitalne alate koristiti da bi si olakšali bavljenje papirologijom, da bi učenicima pomogli u pravilnom korištenju UI-a te da bi prepoznali korištenje UI-a kod drugih. Nadalje, sudionici su naveli praktične primjere primjene predstavljenih digitalnih alata kojima će se nastaviti koristiti, a to su izrada i analiza anketa i prezentacija, izrada radnih listića, kreiranje tekstova, a pojedini sudionici su izrazili želju za prisustvovanjem i sudjelovanjem na nastavnim satovima, ali i projektima na kojima se koristi UI. Uglavnom, uočena je potreba za specifično selektivnim edukacijama orijentiranima na metodološku primjenu UI-a u svakodnevnoj nastavi što bi zasigurno doprinijelo digitalnom usavršavanju naših djelatnika.
Evaluacija same organizacije radionica je pokazala da je 10 radionica (jedna radionica tjedno) bilo dostatno za pokrivanje svih alata koje je voditeljica predstavila uz prikladno trajanje svake radionice od 30 minuta i vrlo interaktivan način prezentacije sadržaja. 80% sudionika je označilo da je jako motivirano za nastavak korištenja digitalnih alata u nastavi, dok je 20% sudionika djelomično motivirano. 100% sudionika je označilo da su nakon radionica postali kompetentniji za korištenje UI-a i digitalnih alata. Prema ovim rezultatima, voditeljica je uspješnim provođenjem radionica doprinijela razvoju digitalnih kompetencija učitelja–sudionika i osvijestila važnost kontinuiranog profesionalnog razvoja u području implementacije digitalne tehnologije u obrazovanju.